Od kad je Hr ušla u EU došlo je do razmjene podataka između poreznih uprava unutar EU. U siječnju je došlo do panike među mnogim vlasnicima inozemnih računa jer je porezna poslala pozive na 200 000 adresa ljudi koji imaju primanja iz inozemstva.
Ovdje se pisalo o tome i ovdje se pisalo o tome
Obzirom da je nemoguće pronaći točnu informaciju što je s porezne strane potrebno napraviti u slučajevima iseljavanja iz Hrvatske, pokušati ću objasniti ovdje ono što sam ja doznala.
Sažetak priče bi bio:
- Porezna nema osnove tražiti vas da ispunjavate JOPPD obrasce za primanja iz inozemstva, jer te obrasce ispunjavaju samo i jedino rezidenti.
- Porezna nema osnove tražiti vas da se upišete u registar poreznih obveznika (obrazac RPO) jer niste rezident RH i ne ostvarujete dohodak u RH
- Porezna vas nema pravo tražiti P60 ili payslipove iz Irske jer niste rezidenti RH
- Ako vam pošalju pismo da riješite svoj porezni status, jedino što trebate dokazivati je da niste rezident Hr, sve ostalo su gluposti i ako vas referent to traži idite na više instance
Kao dokaz rezidentnosti možete koristiti:
update – nova informacija je da kao dokaz porezne rezidentnosti Hr porezna traži i prihvaća Certificate of tax residence koji izdaje Revenue
- bankovni račun – otvoren vam je u Irskoj kao rezidentu Irske
- dokument o izdavanju PPS broja
- Irska vozačka dozvola
- rješenje od Revenue da plaćate porez u Irskoj
- odjava boravišta iz hr
- bilo kakav račun koji glasi na vaše ime
U trenutku kada ste dobili PPS broj, postali ste porezni rezident Irske.
Za početak, odjava na MUP-u nije dovoljna za poreznu odjavu.
Čak i kada promijenimo adresu na MUPu, porezna ne zna da smo otišli i smatra nas poreznim rezidentom.
misljenja.hr pišu:
Izmjenama i dopunama Općeg poreznog Zakona propisuje se usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije u području administrativne suradnje radi sprječavanja poreznih utaja i izbjegavanja plaćanja poreza, u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja. Time se proširuje automatska razmjena informacija između država članica EU s podacima o financijskim računima koje će izvještajne financijske institucije biti dužne utvrditi, sukladno pravilima dubinske analize i dostaviti Poreznoj upravi, sukladno pravilima izvješćivanja.
Zakon kaže:
Članak 177. mijenja se i glasi:
»(1) Automatska razmjena informacija znači sustavnu dostavu unaprijed određenih informacija drugim državama članicama o rezidentima tih država članica, bez prethodnog zahtjeva i u unaprijed utvrđenim redovitim razdobljima.
(2) Automatska razmjena informacija iz stavka 3. ovoga članka obuhvaća sljedeće kategorije dohotka i imovine, kako su propisane u zakonodavstvu Republike Hrvatske:
1. dohodak od nesamostalnog rada,
2. primitke članova upravnih odbora i upravnih vijeća,
3. proizvode životnog osiguranja koji nisu obuhvaćeni drugim pravnim instrumentima razmjene informacija i drugim sličnim mjerama Europske unije,
4. mirovine,
5. vlasništvo nad nekretninama i dohodak od imovine i imovinskih prava.
(3) Ministarstvo financija, Porezna uprava automatskom razmjenom dostavlja informacije iz stavka 2. ovoga članka nadležnim tijelima drugih država članica, koje su joj dostupne, a odnose se na porezno razdoblje počevši od 1. siječnja 2014.
(4) Automatska razmjena informacija iz stavka 3. ovoga članka provodi se najmanje jedanput godišnje, u roku šest mjeseci istekom poreznog razdoblja tijekom kojeg su informacije postale dostupne.«.
Zato je bitno napraviti odjavu sa porezne, jer ako to ne napravimo, porezna smatra da smo i dalje porezni rezident:
http://www.porezna-uprava.hr/Gradani/Stranice/UtvrdivanjeRezidentnosti.aspx
Prema uputi savjetnice za porez na dohodak, ispostava Zagreb, ovaj obrazac treba ispuniti i zajedno sa kopijom nekakvog dokaza o adresi (bilo kakvog) i kopijom dokumenta na kojem se vidi da plaćamo porez u Irskoj, poslati u poreznu upravu prema adresi stanovanja u Hr.
No, čak i ako se nismo odjavili iz Hr porezne, nema mogućnosti da nam naplate porez, ali nas mogu malo gnjaviti s formalnostima.
Ovdje je Zakon o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, većine se tiče članak 15.
članak 15.
NESAMOSTALNI RAD
- -U skladu s odredbama članka 16., 18. i 19., plaće i druga slična primanja, koje rezident države ugovornice ostvari nesamostalnim radom, oporezuju se samo u toj državi, osim ako je riječ o nesamostalnom radu u drugoj državi ugovornici. Ako se radi o takvom nesamostalnom radu, primanja koja se od toga ostvaruju mogu se oporezivati u toj drugoj državi.
- Neovisno o odredbama stavka 1., primanja koja rezident države ugovornice ostvaruje od nesamostalnog rada u drugoj državi ugovornici oporezuju se samo u prvospomenutoj državi ako:
- a) primatelj boravi u drugoj državi u razdoblju ili razdobljima koja ukupno ne traju duže od 183 dana u bilo kojem dvanaestomjesečnom razdoblju koje počinje ili završava u predmetnoj kalendarskoj godini, i
- b) primanje isplati poslodavac koji nije rezident druge države ili se ono isplati u njegovo ime,
Sada treba rasčistiti ovih famoznih 183 dana:
Naime, 183 dana se utvrđuju samo u situacijama kada ljudi tokom godine idu u drugu državu i onda se vraćaju u prvu. U startu je to bilo ugovoreno zbog pomoraca da bi se moglo utvrditi gdje plaćaju porez. U današnje doba odnosi se i na one koji npr. dva tjedna rade u inozemstvu, a dva tjedna borave u Hr (to su najčešće njegovateljice koje idu na rad u inozemstvo). Zbog tih kod kojih je rezidentnost nejasna, rečeno je 183 dana.
Koja je situacija kod onih koji su došli u Irsku nakon 30.6. pa su u Irskoj manje od 183 dana?
“Dvojna rezidentnost označava situaciju kada je fizička osoba rezident obiju država ugovornica. Utvrđivanje statusa njezine rezidentnostosti obavlja se na način: a)smatra se rezidentom samo one države u kojoj ima prebivalište, a ako ima prebivalište u objema državama, smatrat će se rezidentom samo one države s kojom ima uže osobne i gospodarske veze (središte životnih interesa), b) ako se ne može odrediti u kojoj državi ima središte životnih interesa ili ako ni u jednoj državi nema prebivalište, smatrat će se rezidentom samo one države u kojoj ima uobičajeno boravište, c) ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatrat će se rezidentom samo one države čiji je državljanin, d) ako je osoba državljanin obiju država ili nije državljanin ni jedne od njih, nadležna tijela država ugovornica riješit će pitanje dogovorno. Središte životnih interesa: utvrđuje se kako bi se odredile bliže osobne i gospodarske veze sa jednom od država ugovornica. U obzir se uzimaju obiteljski i društveni odnosi, zanimanje, političke, kulturne i druge aktivnosti, mjesto poslovanja, mjesto iz kojeg porezni obveznik upravlja svojom imovinom i slično. Činjenice se moraju sagledati u cjelini, ali je ipak jasno da posebnu pozornost valja obratiti na osobne radnje pojedinca/poreznog obveznika. Ako porezni obveznik koji u jednoj državi ima dom, a u drugoj državi osnuje drugi dom, a istovremeno u prvoj državi zadrži svoj dom, činjenica da zadržava prvi dom u okruženju u kojem je prvotno živio, radio, i gdje ima svoju obitelj i imovinu, može zajedno s drugim elementima ukazivati da je središte svojih životnih interesa zadržao u prvoj državi”
U situaciji kada ljudi odlaze u Irsku je vrlo jasno da je središte životnog interesa u Irskoj. Naime, pojam središta životnog interesa je uveden zbog onih koji npr. žive u Hr i svakodnevno putuju u Sloveniju na posao. Oni su očito više od 183 dana u Sloveniji, ali im je središte životnog interesa tamo gdje im je obitelj, kuća, auto, aktivnosti.
Onaj tko živi u Irskoj naprosto mora prenijeti središte životnih interesa u Irsku jer fizički ne stigne putovati na redovnoj bazi iz jedne u drugu zemlju.
Time se pobija mogućnost da bi u godini kada smo došli, ako smo došli nakon 30.6, trebali platiti porez (ili razliku poreza ) u Hr jer smo tamo bili više od 183 dana. Za kasnije godine uopće nema dileme.
Još o rezidentnosti u Zakonu o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja:
Članak 4.
REZIDENT
1. U ovome Ugovoru izraz »rezident države ugovornice« označava svaku osobu, koja prema zakonima te države u njoj podliježe oporezivanju na temelju svoga prebivališta, boravišta, mjesta uprave ili nekoga drugog obilježja slične prirode, i također uključuje tu državu i njenu lokalnu vlast. Međutim, ovaj izraz ne uključuje osobu koja u toj državi podliježe oporezivanju samo dohotka iz izvora u toj državi.
2. Ako je, prema odredbama stavka 1. ovoga članka, fizička osoba rezident obiju država ugovornica, onda se njezin status određuje na ovaj način:
a) smatra se rezidentom samo one države u kojoj ima prebivalište, a ako ima prebivalište u objema državama, smatrat će se rezidentom samo one države s kojom ima uže osobne i gospodarske veze (središte životnih interesa),
b) ako se ne može odrediti u kojoj državi ima središte životnih interesa ili ako ni u jednoj državi nema prebivalište, smatrat će se rezidentom samo one države u kojoj ima uobičajeno boravište,
c) ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatrat će se rezidentom samo one države čiji je državljanin,
d) ako je osoba državljanin obiju država ili nije državljanin ni jedne od njih, nadležna tijela država ugovornica riješit će pitanje dogovorno.
3. Kad je, sukladno odredbama stavka 1. ovoga članka, osoba koja nije fizička, rezident obiju država ugovornica, tada će se smatrati rezidentom samo one države ugovornice u kojoj se nalazi njezino mjesto stvarne uprave.
NEKRETNINE:
Ukoliko ste vlasnik nekretnine u Hr to svakako nije dovoljno da vas zato oporezuju, no da bi se izbjegla bilo kakva dilema oko rezidentnosti, bilo bi dobro imati dokaz da nekretninu ne koristite na redovnoj bazi. To možete na dva načina:
- prijaviti nekretninu kao kuću za odmor ( u tom slučaju plaćate nešto sitno poreza na kuće za odmor, ali nemate brige s rezidentnošću)
- iznajmiti nekretninu – na taj način je očito da ne živite u njoj
- na bilo koji način dokazati da niste u posjedu nekretnine
Može se primijetiti da oba načina iziskuju plaćanje nekakvog poreza 😉
Ukoliko imate nekretninu koju iznajmljujete u Hr, a živite u Irskoj:
http://zakon.poslovna.hr/public/ugovor-s-vladom-irske-o-izbjegavanju-dvostrukog-oporezivanja-i-sprjecavanju-izbjegavanja-placanja-poreza-na-dohodak-i-na-dohodak-od-otudenja-imovine/243365/zakoni.aspx
Članak 6.
DOHODAK OD NEKRETNINA
- Dohodak koji rezident jedne države ugovornice ostvari od nekretnina (uključujući dohodak od poljoprivrede ili šumarstva), smještenih u drugoj državi ugovornici, može se oporezivati u toj drugoj državi.
- Izraz »nekretnina« ima značenje koje ima prema propisima države ugovornice u kojoj se predmetna imovina nalazi. U taj su izraz u svakom slučaju uključeni i pripaci nekretnine, stoka i oprema koje se koriste u poljoprivredi i šumarstvu, stvarna prava na koja se primjenjuju odredbe općih propisa o zemljišnom vlasništvu, plodouživanje nekretnine te prava na isplate u promjenjivom ili utvrđenom iznosu kao naknade za iskorištavanje ili pravo na iskorištavanje rudnih nalazišta, izvora i drugih prirodnih bogatstava. Pomorski i riječni brodovi, zrakoplovi i cestovna transportna vozila ne smatraju se nekretninama.
- Odredbe stavka 1. primjenjuju se na dohodak koji se ostvaruje od izravnog iskorištavanja, davanja u zakup ili najam te na svaki drugi način korištenja nekretnine.
- Odredbe stavka 1. i 3. primjenjuju se i na dohodak od nekretnina društva i na dohodak od nekretnina koje se koriste za obavljanje samostalne djelatnosti.
SVJETSKI DOHODAK
Ako ste prvih par mjeseci radili u Hr, a onda došli u Irsku i mislite da imate pravo tražiti povrat poreza na osnovi olakšica iz Hr – nemate.
Naime, postoji pojam koji se zove svjetski dohodak i obavezuje da kada radite prijavu poreza na dohodak, morate prijaviti dohodak iz svih zemalja svijeta odakle ste novac primili. Znači, kada tražite povrat poreza u Hr, morate u obrazac upisati i iznos novca koji ste zaradili u Irskoj, a u tom slučaju više sigurno nemate pravo na povrat
Zakon o porezu na dohodak: http://www.moja-prava.info/zakoni/zakon-o-porezu-na-dohodak-2015-procisceni-tekst-zakona/
4. POREZNA OSNOVICA
Članak 6. (NN 125/13, 143/14)
(1) Osnovica poreza na dohodak rezidenta je ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti prema stavku 3. ovoga članka, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i drugog dohotka, koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu (načelo svjetskog dohotka), a umanjen za osobni odbitak iz članka 36. i/ili članka 54. ovoga Zakona.
U siječnju su iz poreznih uprava dolazili različiti zahtjevi i informacije, no važno je zapamtiti:
- Porezna nema osnove tražiti vas da ispunjavate JOPPD obrasce za primanja iz inozemstva, jer te obrasce ispunjavaju samo i jedino rezidenti.
- Porezna nema osnove tražiti vas da se upišete u registar poreznih obveznika (obrazac RPO) jer niste rezident RH i ne ostvarujete dohodak u RH
- Porezna vas nema pravo tražiti P60 ili payslipove iz Irske jer niste rezidenti RH
- Ako vam pošalju pismo da riješite svoj porezni status, jedino što trebate dokazivati je da niste rezident Hr, sve ostalo su gluposti i ako vas referent to traži idite na više instance
Porezni savjeti se mogu dobiti ovdje, tražite savjetnika za porez na dohodak nerezidenata
http://www.porezna-uprava.hr/Adresar/Stranice/default.aspx
Još par linkova
http://www.porezna-uprava.hr/nerezdineti/Stranice/default.aspx
( molim da se primijeti da nisu ni naziv uspjeli točno u link staviti – nerezDINeti!)
http://europa.eu/youreurope/citizens/work/taxes/income-taxes-abroad/index_hr.htm
Čini mi se da će se, ukoliko porezna nastavi maltretiranje iseljenika, vrlo brzo pojaviti veliki broj zahtjeva za irsko državljanstvo. Čini mi se da hrvatska država ne vidi da ovakvim maltretiranjem gubi sav budući novac koji bi iseljenici donijeli u Hrvatsku tokom godišnjih i u penziji. Ovako će napraviti jedino to da se više nikada nećemo vratiti preko hrvatske granice.
